Pozivamo vas!
GRAD SU LJUDI!
Kategorija: Aktivnosti
Kliofest, 15. svibnja 2025.
Osjećaji u školi 2 – Socio-emocionalni razvoj učenika
U našem Ogranku uvijek se nešto radi i događa. Razlog više da nam se pridružite. Osjećaji u školi i rad s darovitim učenicima bila je tema današnjeg stručnog skupa koji smo organizirali u suradnji s III. osnovnom školom koja se ovom temom bavi u okviru projekta financiranog od strane MZOM-a.
Veseli nas svaka suradnja i zahvaljujemo ravnateljici Suzani Turković i psihologinji Mirjani Skukan što su nas pozvale na suradnju. Okupilo se 80-ak pedagoških stručnjaka, a predavanja su održali prof. dr. sc. Vladimir Strugar i psihologinja Ksenija Ranogajac Benaković iz udruge Vjetar u leđa te su se na rad s darovitima osvrnule Mirjana Skukan, Suzana Turković i Ornela Malogorski.
Profesor Strugar podsjetio je na istraživanje koje je sa suradnicima provodio davne 1986. godine te iznio dragocjene spoznaje i iskustva o radu s darovitima. Profesorica Ranogajac Beneković je iznijela niz specifičnosti darovitih učenika te potaknula na rad s njima uz mnoštvo prijedloga i konkretnih materijala za rad. Bilo je inspirativno i poticajno, s puno konkretnih primjera za obogaćivanje rada s darovitima učenicima te razumijevanje njihovih ponašanja, potreba i osjećaja.
Ornela Malogorski
Prijave su moguće do popune mjesta (60) putem poveznice
Stručni skup: Osjećaji u školi
Stručni skup Osjećaji u školi izazvao je veliki interes pedagoških djelatnika/ca. Sonja Jarebica podijelila je puno životnih iskustava u radu s djecom i mladima, ali i odraslima, potaknula na brigu o emocijama i to kroz brojne konkretne primjere. Podsjetila nas je koliko je važno da se učenici osjećaju sigurno i podržano u školskom okruženju kako bi mogli razvijati emocionalnu inteligenciju i učinkovito se nositi s različitim osjećajima te samom time biti uspješniji i zadovoljniji u životu općenito.
Skup je održan u Veleučilištu u Bjelovaru 27. 3. 2025. u organizaciji III. osnovna škola Bjelovar i Ogranka HPKZ-a Bjelovar te uz podršku Veleučilište u Bjelovaru. Za organizaciju su bile zadužene Mirjana Skukan, psihologinja u III. osnovnoj školi Bjelovar, ravnateljica iste škole Suzana Turković i Ornela Malogorski u ime Ogranka HPKZ-a te su na početku održale nekoliko uvodnih riječi o važnosti edukacije stručnjaka i preventivnim programima u školi Svojim dolaskom počastila nas je dekanica VUB-a Tatjana Badrov.
Stručni skup OSJEĆAJI U ŠKOLI, 27. 3. 2025.
Stručni skup Osjećaji u školi – 1, dio izazvao je veliki interes pedagoških djelatnika/ca. Sonja Jarebica podijelila je puno životnih iskustava u radu s djecom i mladima, ali i odraslima, potaknula na brigu o emocijama i to kroz brojne konkretne primjere. Podsjetila nas je koliko je važno da se učenici osjećaju sigurno i podržano u školskom okruženju kako bi mogli razvijati emocionalnu inteligenciju i učinkovito se nositi s različitim osjećajima te samom time biti uspješniji i zadovoljniji u životu općenito.
Skup je održan u Veleučilištu u Bjelovaru 27. 3. 2025. u organizaciji III. osnovna škola Bjelovar I Ogranka HPKZ-a Bjelovar te uz podršku Veleučilište u Bjelovaru. Za organizaciju su bile zadužene Mirjana Skukan, psihologinja u III. osnovnoj školi Bjelovar, ravnateljica iste škole Suzana Turković i Ornela Malogorski u ime Ogranka HPKZ-a. te su na početku održale nekoliko uvodnih riječi kao i izlaganje o važnosti preventivnih programa. Svojim dolaskom počastila nas je dekanica VUB-a Tatjana Badrov.
Stručni skup OD VRTIĆA DO ŠKOLE: DAROVITOST U FOKUSU
Stručni skup OD VRTIĆA DO ŠKOLE: DAROVITOST U FOKUSU u suradnji Ogranka i ŽSV-a za Građanski odgoj i obrazovanje održat će se online (ZOOM) 16. siječnja 2025. s početkom u 16 sati.
Prijave su moguće na ettaedu do 14. siječnja ili do popune mjesta
Teme:
Inkluzivna škola, Ornela Malogorski
Daroviti u školi, Majda Rijavec
Jesmo li spremni? – Izazovi rada s darovitima i primjer modela rada u osnovnoj školi, Zdenka Brebrić i Mirela Ileković
Poticanje razvoja rane darovitosti u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju – iskustva iz prakse, Mirjana Skukan i Anita Grünhut
Ranko Rajović u Bjelovaru: Inspirirani NTC metodama
Posjet prof. dr. Ranka Rajovića, renomiranog stručnjaka za razvoj kognitivnih sposobnosti, svakako je bio događaj za pamćenje. Njegova trosatna radionica, temeljena na NTC sistemu, pružila je brojne vrijedne uvide i praktične savjete za poboljšanje nastavnog procesa.
Seminar je održan 8. 11. 2024. u organizaciji Ogranka HPKZ-a Bjelovar, a okupio je stotinjak pedagoških radnika i građana.
Imali smo priliku čuti više o NTC sustavu učenja (Nikola Tesla centar) koji se temelji na ideji da se pokaže značaj i nužnost povećanja udjela neurofizioloških spoznaja u formalnoj edukaciji djece. Radi se o inovativnoj metodi učenja koja se temelji na razvoju prirodnih sposobnosti djece. Ovaj sistem potiče kreativnost, maštu, pamćenje i druge kognitivne funkcije, čime se postižu bolji rezultati u učenju. NTC sustav učenja stavlja naglasak, ne na učenju napamet i reprodukciji, već na spajanju učenja i pokreta, misaonim klasifikacijama i serijacijama, asocijacijama. U doba kada se djece sve manje kreću, kada sve više vremena provode pred ekranima sve to je od izuzetne važnosti.
Dr. Rajović nije samo teoretizirao, već je pokazao kako se NTC metode mogu uspješno primijeniti u svakodnevnom radu s djecom. Seminar je bio dinamičan i interaktivan, što je omogućilo sudionicima da aktivno sudjeluju i postavljaju pitanja. Osim što su učili i nasmijali su se, ali i zabrinuli zbog podataka koje je dr. Rajović iznio, a vezane su uz razvojne teškoće današanje djece, ne samo kod nas već u cijelom svijetu.
Dotakao se, među ostalim, priča o važnosti kontrasta za poticanje razvoja mozga od prvih dana života. Vježbe koje smo radili bavile su se asocijativnim učenjem koje prema dr. Rajoviću, najviše odgovara našem mozgu i koje aktivira cijeli mozak. Npr. morali smo u minuti naučiti napamet deset država koje su bile na popisu: Rumunjska, Njemačka, Italija, Francuska, Finska, Švicarska, Irska, Egipat, Brazil i Slovačka. Dr. Rajović na kraju je dao primjer kako na asocijacijama zapamtiti ovakav popis. Zatim, dr. Rajović nam je dao primjere za razvijanje funkcionalnog znanja, a zadatak je glasio, otprilike, ovako:
Što je kad stoji uvijek mokro, a kad ide suši se? Iskreno, malo se duže razmišljalo. Riječ je o sidru.
Iduća je igra bila povezivanje informacija primjerice: Nabrojati zemlje koje u sebi imaju naziv biljke ili životinje Luksemburg, Njemačka… Cilj je igre ne pisati, već pronaći negdje u vlastitim mislima ovakve primjere. Ovo je odlična tjelovježba za asocijativne točke u mozgu.
Iduća igra bila je poticanje operativnosti u mislima, a zadatak je bio pronaći naziv životinje ili biljke u rečenici: Tko mi šuška na tavanu? Što muči malu kuharicu? Lako je kad čitate. No, probajte u glavi smisliti ovakvih nekoliko primjera. Mozak se itekako razgibao kada smo igrali ove igre bez olovke i papira, što je i smisao ovakvog igranja za razvoj mozga. Pričali smo i o nelogičnim pričama i kako one pomažu kod pamćenja. Imali smo zadatak od tri pojma složiti priču koja bi se mogla nacrtati. Dr. Rajović nije zaboravio niti disciplinu pa nam je i to pokazao na konkretnom primjeru te smo na vlastitoj koži mogli osjetiti kako se vratiti u fokus, kako slušati i komunicirati. Pričali smo o ranoj stimulaciji i koliko je ona bitna za razvoj vještina. Dotakli smo se i trkača Usaina Bolta i onoga što je njemi omogućilo da postignu vrhunske rezultate. Objasnio je, prema NTC-u neke od najvažnijih aktivnosti kao što su: rotacija, ravnoteža, vježbanje stopala, vježbanje vida, korištenje svih deset prstiju, govor te misaone klasifikacije, serijacije i asocijacije.
Inspirativnim predavanjem potaknuo je nazočne da promišljaju izvan okvira i da se usredotoče na razvoj svih potencijala svojih učenika odnosno djece.
Seminar je bio izvrsna prilika za razmjenu iskustava i stvaranje novih profesionalnih kontakata.
Sudionici seminara bili su oduševljeni znanjem i energijom dr. Rajovića. Istaknuli su kako su dobili mnoge nove ideje i motivaciju za daljnji profesionalni razvoj i rad s djecom/učenicima.
Nadamo se da će slični seminari postati redovita praksa u Bjelovaru i drugim gradovima. Ulaganje u stručno usavršavanje pedagoških radnika je ključno za poboljšanje kvalitete obrazovanja i stvaranje bolje budućnosti za našu djecu.
Više o NTC metodi https://ntchrvatska.com/
Ornela Malogorski, prof.
Uspješan učitelj
Svjetski dan učitelja
SRETAN DAN UČITELJA!
Svjetski dan učitelja održava se svake godine 5. listopada u čast svih učitelja diljem svijeta. To je dan kada se slavi način na koji učitelji transformiraju obrazovanje. Dan za promišljanje o podršci koja je potrebna učiteljima kako bi u potpunosti iskoristili svoj talent i zvanje. To je i dan kada se preispituje budućnost profesije na globalnoj razini.
Svjetski dan učitelja obilježava se od 1994. u partnerstvu s Međunarodnom organizacijom rada (ILO), UNICEF-om i Education International (EI). Izabrani datum, 5. listopada, obilježava obljetnicu usvajanja Preporuke ILO-a/UNESCO-a iz 1966. o statusu nastavnika. Ova Preporuka je postavila parametre u vezi s pravima i odgovornostima nastavnika, te standarde za njihovu početnu pripremu i daljnje obrazovanje, zapošljavanje te uvjete poučavanja i učenja. Preporuka o statusu nastavnog osoblja u visokom obrazovanju usvojena je 1997. godine kako bi dopunila Preporuku iz 1966. godine pokrivajući nastavno osoblje u visokom obrazovanju.
Vrednovanje glasova učitelja: prema novom društvenom ugovoru za obrazovanje
Naš je svijet ušao u razdoblje dramatičnih izazova i promjena. Jučerašnji obrazovni sustav to neće smanjiti. Sada, više nego ikad, moramo krenuti prema društvima koja uče. Ljudi posvuda trebaju visokokvalitetne vještine, znanje i obrazovanje. Iznad svega, trebaju im najbolji mogući učitelji .
– António Guterres, glavni tajnik Ujedinjenih naroda, 26. veljače 2024.
Učitelji igraju ključnu ulogu u oblikovanju budućnosti njegujući učenike i potičući obrazovni napredak. Kako bi se u potpunosti iskoristio njihov potencijal, ključno je da se njihov glas čuje i cijeni u procesima donošenja odluka koje utječu na njihovu profesiju.
Plemenito Lincolnovo pismo učitelju svoga prvog sina
Ovogodišnji Svjetski dan učitelja naglašava potrebu za rješavanjem sustavnih izazova s kojima se učitelji suočavaju i uspostavljanjem inkluzivnijeg dijaloga o njihovoj ulozi u obrazovanju. Stoga je tema obilježavanja za 2024.: “Vrednovanje glasova nastavnika: prema novom društvenom ugovoru za obrazovanje”. Ovogodišnja tema naglašava ključnu ulogu koju učitelji imaju u oblikovanju budućnosti obrazovanja i hitnu potrebu da se njihova gledišta ugrade u obrazovnu politiku i procese donošenja odluka.
Učitelji u središtu globalne održivosti
Izvješće UN-a iz veljače 2024. poziva na hitnu akciju za “oblikovanje jače, održivije budućnosti”, za izgradnju održivijeg i socijalno pravednijeg svijeta.
Izvješće naglašava ozbiljan i opasan problem nedostatka nastavnika. Procjenjuje se da diljem svijeta nedostaje 44 milijuna nastavnika. Taj nedostatak povezan je s niskim statusom i lošim uvjetima rada nastavnika, te nedovoljnim mogućnostima stručnog usavršavanja. Problem je evidentan i u bogatim zemljama poput SAD-a i Australije.
Nedostatku nastavnika zabrinjavajući scenarij u obrazovanju stvaraju i sveprisutna globalna stagnacija ili pad obrazovne uspješnosti, posljedice i utjecaj COVID-19, tehnološko okruženje koje se brzo mijenja te rastući sukobi i klimatske krize.
Kako bi se uhvatilo u koštac s ovim složenim i međusobno povezanim problemima, izvješće zagovara preoblikovanje društvenih percepcija nastavnika i transformaciju njihovih uloga kako bi se stvorilo bolje obrazovanje za sve. Ističe se hitna potreba za promjenom načina razmišljanja, vodstva i načina na koji se odnosimo prema učiteljima.
Preporuke UN-ovog izvješća
Izvješće daje 59 preporuka. Izgledaju jednostavno, ali je njihova implementacija izazov. Vrijednost ovih preporuka leži u njihovoj jasnoj artikulaciji vrijednosti i načela, prepoznajući središnju i ključnu ulogu učitelja u jačanju društva.
1. Omogućiti transformaciju učiteljske profesije
- Holistička socijalna podrška: Učitelji trebaju poticajno okruženje.
- Prava na obrazovanje i dostojanstven rad: Vlade bi ih trebale provoditi.
- Raznovrsni putovi učenja: Obrazovni ciljevi trebali bi to promovirati.
- Nacionalna politika za nastavnike: usvojiti kroz dijalog.
- Riješiti nedostatake: Uspostava mehanizama za osiguranje ravnomjernog raspoređivanja.
- Sustavi upravljanja učiteljima: Treba ih implementirati za učinkovitost.
2. Ulagati u učitelje
- Financiranje obrazovanja: Osigurati najmanje 6% BDP-a i 20% državnih rashoda.
- Dugoročno ulaganje: neophodno za održivost.
- Praćenje potrošnje: Osiguranje financijske autonomije.
3. Promicati jednakosti, raznolikosti i uključenost
- Politike jednakosti i raznolikosti: Razviti i implementirati.
- Poticaji za učitelje: Osobito u ruralnim i teškim uvjetima.
- Podrška u kriznim područjima: Razvijanje politike za nastavnike u tim područjima.
- Integriranje nastavnika izbjeglica: Njihova lakša integracija u zajednice domaćina.
4. Obrazovanje za održivi razvoj
- Obrazovanje o održivosti: Integracija u nastavne planove i programe.
- Globalno građanstvo i ljudska prava: obuka nastavnika u skladu s tim.
- Otpornost na klimu: Razvijanje strategija prilagodbe.
5. Poticati dostojanstveni rad u nastavi
- Sigurno zaposlenje: poštene plaće i rodna jednakost u plaćama.
- Potporni uvjeti: Promicanje politike dobrobiti i mentalnog zdravlja.
- Smanjivanje nenastavnih zadataka: Uključivanje pomoćnika u nastavi.
6. Njegovati vodstvo i tehnologije obrazovanja usmjerene na čovjeka
- Suradničko vodstvo: zapošljavanje i zadržavanje.
- Raznolikost u vodstvu: Promoviranje unutar škola.
- Integriranje tehnologije: Pedagoški za aktivno učenje.
- Autonomija i privatnost: Sigurno korištenje tehnologije.
- Učinkovita obuka: za učinkovito korištenje tehnologije.
Svaka država trebala bi procijeniti svoj obrazovni sustav u odnosu na ove preporuke i poduzeti djelotvorne korake za podršku učiteljima i poboljšanje obrazovanja.
(Preuzeto s odgovorno.hr)
GRAD SU LJUDI, znanstveno-stručni skup u sklopu Terezijane
“Što je grad? Već je znameniti William Shakespeare, engleski književnik čija su djela
najizvođenija na svjetskim pozornicama, na to pitanje odgovorio – to su ljudi! To su
pojedinci, nama poznati ili nepoznati, koje možemo susresti primjerice na ulicama našeg
grada, u muzeju, arhivu, knjižnici, crkvi, tržnici, lijepo uređenom parku ili kafiću, bilo da su u
gradu rođeni, bilo da su u njemu našli, iz različitih razloga, svoje mjesto boravišta i
osiguravanje egzistencije. I svi smo danas ovdje, u suvremenosti, svatko sa svojom ulogom.
Koju ulogu odaberemo i kako je odigramo na pozornici života, osigurat će nam određeno
povijesno mjesto. Vrijedno nam se stoga upitati: Što smo (u)činili i kako će nas pamtiti?” (Vladimir Strugar)
Grad su ljudi, znanstveno-stručni skup u sklopu kulturne, zabavne i turističke manifestacije Terezijane održan je ove godine, ovaj put u organizaciji Ogranka HPKZ-a Bjelovar.
Akademijin Zavod za znanstvenoistraživački i umjetnički rad u Bjelovaru odnosno prof. dr. sc. Vladimir Strugar 2021. godine predstavio je ideju o potrebi održavanja programa s nazivom Grad su ljudi. Tako je Terezijana dobila novi znanstveno-stručni sadržaj.
Ovogodišnji znanstveno-stručni skup Grad su ljudi održan je 14. lipnja 2024. godine u Gradskom muzeju Bjelovar. Uz Ogranak HPKZ-a suorganizatori su bili Državni arhiv u Bjelovaru, Narodna knjižnica “Petar Preradović” Bjelovar, Ogranak Matice hrvatske u Bjelovaru te Gradski muzej Bjelovar, a uz podršku Grada Bjelovara i Bjelovarsko-bilogorske županije.
Program:
Otvorenje skupa 10,00– 10,30
– Prigodni glazbeni program – Vokalni sastav Ogranka Matice hrvatske u Bjelovar (Ruža Milić, Vedran i Tomislav Milić i Tatjana Matković Cinek)
– Pozdravne riječi organizatora – Ornela Malogorski
Izlaganja (10,30 – 11,30)
– Profesor Dragutin Grganić – Dubravka Grganić Rožman, prof., mr. sc. Zorka Renić,
Valerija Turk Presečki, prof. (10,30 – 10,50)
– Eduard Špoljar, pedagog, književnik i kazališni redatelj – Mladen Medar, dipl. arheo. i dipl. pov.
umj. (10,50 – 11,10)
– Karla Kolesarić- zaboravljena književnica i humanitarka – Slavica Trgovac Martan
(11,10 do 11,30)
Stanka (11,30 – 11,50)
Izlaganja (11,50 do 12,30)
– Bjelovarski gradski načelnik Dražen Kvaternik (1932. – 1935.) – od šestosiječanjskog
režima do bazena „Draženovac“ – dr. sc. Željko Karaula (11,50 – 12,10)
– O životu i radu Vladimira Grdinića – mr. sc. Željka Barlović Ferenčak (12,10 – 12,30)
Na kraju su pedagoginja Iva Štrkalj i učenica predstavile projekt Priča o gradu koju se provodio u Turističko-ugostiteljskoj i prehrambenoj školi Bjelovar.
Program je vodila Ivana Blažeković iz Narodne knjižnice “Petar Preradović” Bjelovar.
Posebna nam je čast bila što nam se pridružio i profesor Vladimir Grdinić čiji je život i bogati rad predstavljen tijekom predavanja.
Puna dvorana Gradskog muzeja ukazala je na važnost ovakvih skupova te je poticaj za neka nova istraživanja o ljudima koju su dali svoj doprinos razvoju grada.
Hvala svima koji su pomogli u organizaciji i koju su s nama uživali u pričama o zanimljiivim i vrijednim ljudima našega grada.
Mediji:
bjelovar.info
Fotografije bjelovar.info, zvono.eu i Štefan Brajković, Sandro Toth
https://www.facebook.com/HPKZBjelovar/
