Pišu: mr. sc. Zorka Renić i Ornela Malogorski, prof.
Znanstveno-stručni skup pod nazivom „Obrazovanje u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji: analize i perspektiva razvoja”, organiziran u povodu Svjetskog dana učitelja, održan je 8. listopada 2026. godine u Domu kulture u Bjelovaru. Skup je okupio oko 140 sudionika – odgojitelja, učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja iz Bjelovarsko-bilogorske i susjednih županija te predstavnika osnivača odgojno-obrazovnih ustanova. Organizaciju skupa zajednički potpisuju Zavod za znanstvenoistraživački i umjetnički rad HAZU u Bjelovaru, Bjelovarsko-bilogorska županija, Grad Bjelovar i Ogranak Hrvatskoga pedagoško-književnog zbora (HPKZ) Bjelovar. Podršku organizaciji skupa dalo je Županijsko vijeće stručnih suradnika pedagoga i Županijsko vijeće ravnatelja srednjih škola.
Infrastruktura je važna, ali srž obrazovanja su ljudi
U uvodnom dijelu skupa okupljenima su se obratili predstavnici organizatora i lokalne vlasti. Predsjednica Ogranka HPKZ-a Bjelovar Ornela Malogorski naglasila je iznimnu važnost otvaranja ključnih pitanja o trenutačnom stanju, izazovima i budućim perspektivama školstva u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji te istaknula da je obrazovanje zasigurno najvažnije za razvoj BBŽ-a. Sudionike je pozdravila i akademkinja Jasna Čapo, voditeljica Zavoda za znanstvenoistraživački i umjetnički rad HAZU u Bjelovaru. Akademkinja Čapo je istaknula kako je Zavod HAZU-a u Bjelovaru tijekom svojega djelovanja organizirao nekoliko iznimno važnih skupova posvećenih odgoju i obrazovanju, čime ovaj skup predstavlja nastavak kontinuiranog promišljanja i isticanja važnosti tema. Ispred osnivača okupljenima su se obratili pročelnik Upravnog odjela za odgoj, obrazovanje i sport Grada Bjelovara Zdravko Pavec te župan Bjelovarsko-bilogorske županije Marko Marušić. U svojim su obraćanjima Zdravko Pavec i Marko Marušić naglasili kontinuirane napore i znatna financijska ulaganja koja Grad Bjelovar i Bjelovarsko-bilogorska županija čine kako bi osigurali što bolje uvjete u vrtićima i školama – od izgradnje i obnove objekata do gradnje školskih dvorana i opremanja modernih učionica. Međutim, uvodničari su posebno istaknuli kako, uz sva infrastrukturna ulaganja, srž i pravu vrijednost obrazovanja ne čine zidovi i zgrade, već ljudi — djeca koja svakodnevno ulaze u vrtiće i školske učionice s radoznalošću, nadom i pitanjima. Zajednička poruka uvodnih govora i samoga skupa jasna je: uz daljnja i nužna ulaganja u infrastrukturu, primarni fokus obrazovnih politika mora biti ulaganje u ljude – u kvalitetu nastave, sustavnu podršku i profesionalni razvoj nastavnika, dostupan rani i predškolski odgoj te promišljeno prilagođavanje demografskoj stvarnosti. Organizaciju cijelog skupa koordinirale su mr. sc. Zorka Renić, upraviteljica Zavoda za znanstvenoistraživački i umjetnički rad Bjelovar te Lidija Novosel, pročelnica županijskog ureda za obrazovanje, kulturu i udruge.
Sadržajni dio skupa, uz moderiranje Slavice Trgovac Martan, obuhvatio je cjelokupan obrazovni put djeteta – od predškolske dobi do završetka srednje škole.
1. Rani i predškolski odgoj
Mr. sc. Branka Biketa Caktaš, Dječji vrtić u središtu obrazovne politike: između znanstvenih spoznaja i pokazatelja rasta
Predavanje pozicionira rani i predškolski odgoj i obrazovanje kao temeljnu i polazišnu točku cjelokupne obrazovne politike. Razmatra se odnos i usklađenost suvremenih znanstvenih spoznaja o ranom razvoju djeteta – koje potvrđuju povezanost pohađanja programa s uspjehom u matematičkoj, čitalačkoj i prirodoslovnoj pismenosti te su vidljive i u hrvatskim PISA rezultatima – s konkretnim pokazateljima rasta u odgojno-obrazovnim ustanovama. Posebno je istaknuta važnost usklađivanja s europskim smjernicama i Barcelonskim ciljevima za 2030. godinu koji teže visokom obuhvatu djece, s naglaskom na dostupnost, priuštivost i uključivanje djece u nepovoljnom položaju. U tom se kontekstu analiziraju i podaci Državnog zavoda za statistiku za Bjelovarsko-bilogorsku županiju od 2019. do 2026. godine, koji pokazuju kontinuirani rast broja dječjih vrtića i uključene djece.
Zaključno se naglašava da su kontinuirana financijska i infrastrukturna ulaganja, proširenje kapaciteta, smanjenje nejednakosti te jačanje stručnih kadrova ključni preduvjeti dugoročnog obrazovnog i socijalnog razvoja cjelokupnog društva.
2. Demografski izazovi i migracije učenika
Dario Malogorski, prof. (Tehnička škola Bjelovar): „Koliko nas ima? ili Demografski izazovi kao imperativ promjene”
Predavač upozorava na kontinuirani pad stanovništva Bjelovarsko-bilogorske županije koji traje već tri desetljeća – sa 144.042 stanovnika (1991.) na procijenjenih 98.596 (2024.) – uz daljnji pad od oko 1,1 % godišnje. Uzroci su trajno negativan prirodni prirast i iseljavanje, pri čemu zabrinjava i dobna piramida u kojoj djeca do 14 godina čine tek 14,2 %, a stariji od 65 godina čak 24,7 %. Taj se demografski slom izravno odrazio na osnovne škole koje su izgubile gotovo četvrtinu učenika (s 9.876 na 7.602) uz gašenje ili spajanje 13 ruralnih škola. Iako su srednje škole posljednjih godina bile stabilne (između 4.066 i 4.325 učenika) zahvaljujući prilivu učenika iz susjednih županija – dominantno iz Požeško-slavonske – s kumulativnim neto dobitkom od +907 učenika u devet godina, projekcije do 2035. upozoravaju na novi pad od 7 do 19 % u osnovnim te do 12 % u srednjim školama.
Budući da je riječ o strukturnom padu, ističe se potreba da se mreža škola, kapaciteti i kadrovi strateški planiraju s odmakom od otprilike pet godina.
3. Potrebe i izazovi nastavničke struke
Ornela Malogorski, prof. (Komercijalna i trgovačka škola Bjelovar): „Profesionalni razvoj: izazovi i rezultati”
Predavanje analizira proces i praktične izazove profesionalnog usavršavanja odgojno-obrazovnih djelatnika. Istraživanje provedeno u ožujku 2026. na 272 prosvjetara u županiji pokazalo je zasićenje teorijskim usavršavanjima. Nastavnici kao prioritet ističu potrebu za praktičnim radionicama, gotovim materijalima za rad s učenicima s teškoćama, upravljanjem razredom, radom s učenicima s problemima mentalnog zdravlja, razmjenom iskustava s kolegama, primjenom alata umjetne inteligencije za smanjenje administracije te podrškom u upravljanju stresom i komunikaciji s roditeljima. Rezultati otkrivaju podatak da 72,8 % ispitanika nije napredovalo u zvanju, doživljavajući sustav previše birokratiziranim. Naglašava se paradoks u kojem se na vrhu raspravlja o visokoj tehnologiji, dok nastavnici na terenu još uvijek upozoravaju na nedostatak osnovnih uvjeta za rad i preopterećenost administrativnim poslovima.
Zaključno se ističe kako kvaliteta škole ne smije počivati isključivo na entuzijazmu pojedinaca već je nužno osigurati adekvatnu kadrovsku podršku i usavršavanje preusmjeriti na stvarnu praksu uz više kolegijalne suradnje i razmjene iskustava s kolegama u neposrednog blizini.
4. Vrednovanje postignuća: Nacionalni ispiti i Državna matura
Vinko Filipović, prof., dr. sc. Biljana Vranković, Daniela Petrinec, mag. (NCVVO): „Rezultati nacionalnih ispita i ispita državne mature u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji”
Predavači su predstavili trogodišnju analizu rezultata učenika za razdoblje od školske godine 2023./2024. do 2025./2026. Posebna je vrijednost izlaganja bila mogućnost uvida u najnovije podatke, koji pružaju aktualnu sliku obrazovnih postignuća učenika na županijskoj razini. Rezultati istraživanja pokazuju da učenici Bjelovarsko-bilogorske županije na nacionalnim ispitima ostvaruju rezultate ispod nacionalnog prosjeka, kao i na obveznim ispitima državne mature. Iznimku čine pojedini izborni predmeti na državnoj maturi, na kojima učenici postižu rezultate iznad nacionalnog prosjeka. Utvrđene su i razlike u postignućima učenika s obzirom na vrstu obrazovnog programa, odnosno između gimnazijskih i strukovnih škola.
Predstavljena analiza pruža vrijedan uvid u obrazovna postignuća učenika te može poslužiti kao polazište za daljnje planiranje i oblikovanje obrazovnih politika, kao i za osmišljavanje mjera usmjerenih na unapređenje kvalitete nastavnog procesa i podizanje obrazovnih ishoda na županijskoj razini. Ovi podaci ujedno predstavljaju važan putokaz školama da pravovremeno prepoznaju i ispune prostore za napredak u radu s učenicima.
Prof. dr. sc. Vladimir Strugar (član suradnik HAZU): „Izvorišne osnove državne mature s posebnim osvrtom na uspjeh učenika Bjelovarsko-bilogorske županije od 2020./2021. do 2024./2025.”
Predavanje je obuhvatilo koncepcijske i izvorišne temelje uvođenja i provedbe državne mature u Republici Hrvatskoj, s posebnim naglaskom na analizu petogodišnjeg razdoblja i postignuća učenika Bjelovarsko-bilogorske županije na ispitima državne mature. Cilj analize bio je utvrditi ključne trendove u obrazovnim postignućima te oblikovati preporuke za unapređenje rada u srednjim školama. Prof. Strugar se posebno osvrnuo na čimbenike koji mogu utjecati na uspjeh učenika na ispitima državne mature, nastojeći prepoznati mogućnosti za unapređenje nastavne prakse i postizanje boljih obrazovnih ishoda. Valja istaknuti da je prof. Strugar bio izravno uključen u proces uvođenja državne mature, što je izlaganju dalo dodatnu vrijednost. Uvođenjem državne mature kao oblika vanjskog vrednovanja Hrvatska se pridružila zemljama koje primjenjuju razvijene sustave vanjskog vrednovanja obrazovnih postignuća.
Analiza je pokazala da sustavno praćenje rezultata mature ključno pomaže u prepoznavanju područja u kojima srednje škole mogu dodatno prilagoditi i ojačati rad s učenicima.
5. Suvremena pedagogija, neuromitovi i didaktička kultura
Prof. emer. Dubravka Miljković: „Istine i neuromitovi o učenju i poučavanju”
Predavanje je bilo posvećeno prepoznavanju i razbijanju raširenih zabluda i „neuromitova” u obrazovanju, odnosno pogrešnih tumačenja znanstvenih spoznaja o mozgu i njihovu povezivanju s učenjem. Budući da istraživanja mozga neprekidno dograđuju spoznaje o toj, kako je rekao Arthur Clarke, „najsloženijoj strukturi u poznatom svemiru“, istovremeno se stvaraju i brojne miskoncepcije. Sudionici su se upoznali s najčešćim pretpostavkama – poput vjerovanja da prilagođavanje stila poučavanja stilu učenja učenika donosi bolje rezultate, da su osobe s desnom moždanom hemisferom kreativnije, da možemo raditi više stvari istovremeno ili da internet mijenja mozak. Budući da su istraživanja pokazala kako učitelji u prosjeku daju više od 55 % netočnih odgovora na ova pitanja, naglašena je prijeka potreba za sustavnijim uključivanjem neuroznanosti u obrazovanje nastavnika. Bez toga učitelji nisu u stanju kritički se odnositi prema ponuđenim obrazovnim programima.
Kroz suprotstavljanje mitova znanstvenim činjenicama, predavanje je ponudilo praktične smjernice i istaknulo važnost razlikovanja istine i mitova radi unaprjeđenja nastavne prakse i očuvanja kritičkoga razmišljanja.
Prof. dr. sc. Ante Kolak (FFZG): „Moć didaktičke kulture škole – nevidljiva snaga uspješnog učenika”
Predavanje je bilo posvećeno didaktičkoj kulturi škole kao nevidljivoj, ali presudnoj pokretačkoj snazi za razvoj i postignuća učenika. Kroz sedam ključnih točaka, predavač je istaknuo važnost promišljanja o nastavnim pristupima, jasnoći izražavanja, primjerenosti obrazovanja različitim potrebama te kolegijalnom opažanju nastave kao obliku zajedničkog učenja i profesionalnog razvoja. U analizi emocija u nastavi naglašeno je da su dosada i strah najčešće reakcije učenika, pri čemu dosada – iako potiče na akciju – često izaziva pasivnost. Analizirajući iskustvo „najboljeg nastavnog sata”, istaknuto je da se ono ponajviše veže uz izvanučioničku nastavu, praktičan rad, igru te pristupačnog i kreativnog učitelja. Posebna pozornost posvećena je implicitnim uvjerenjima djelatnika i stvaranju osjećaja pripadnosti koji se ne postiže prisilnim zbližavanjem, već kroz zajednički uspjeh, suradničko učenje i uvažavanje.
Zaključno, predavanje je potaknulo sudionike na kritičko promišljanje vlastite prakse s ciljem stvaranja poticajnoga, uključivog i učeniku usmjerenog okruženja.
Zaključak
Znanstveno-stručni skup u Bjelovaru ponudio je vrlo temeljitu dijagnozu odgojno-obrazovnog sustava Bjelovarsko-bilogorske županije. Predstavljeni podaci, dodana nova pitanja i otvorene teme potvrdili su da su analiza demografskih trendova, redefiniranje stručnog usavršavanja, jačanje rane intervencije te kontinuirani rad na didaktičkoj kulturi škola ključni koraci u izgradnji kvalitetnijeg i pravednijeg obrazovanja.
Organizatori su objavili knjižicu sažetaka u digitalnom i tiskanom obliku, koju je grafički oblikovao Krešimir Ivanček, akademski slikar i grafičar. Pozivamo sve zainteresirane da je prelistaju i upoznaju se sa sažecima radova predstavljenih na skupu.
Foto: Štefan Brajković
