Stručni skup OD VRTIĆA DO ŠKOLE: DAROVITOST U FOKUSU u suradnji Ogranka i ŽSV-a za Građanski odgoj i obrazovanje održat će se online (ZOOM) 16. siječnja 2025. s početkom u 16 sati.
Prijave su moguće na ettaedu do 14. siječnja ili do popune mjesta
Teme:
Inkluzivna škola, Ornela Malogorski Daroviti u školi, Majda Rijavec Jesmo li spremni? – Izazovi rada s darovitima i primjer modela rada u osnovnoj školi, Zdenka Brebrić i Mirela Ileković Poticanje razvoja rane darovitosti u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju – iskustva iz prakse, Mirjana Skukan i Anita Grünhut
Posjet prof. dr. Ranka Rajovića, renomiranog stručnjaka za razvoj kognitivnih sposobnosti, svakako je bio događaj za pamćenje. Njegova trosatna radionica, temeljena na NTC sistemu, pružila je brojne vrijedne uvide i praktične savjete za poboljšanje nastavnog procesa.
Seminar je održan 8. 11. 2024. u organizaciji Ogranka HPKZ-a Bjelovar, a okupio je stotinjak pedagoških radnika i građana.
Imali smo priliku čuti više o NTC sustavu učenja (Nikola Tesla centar) koji se temelji na ideji da se pokaže značaj i nužnost povećanja udjela neurofizioloških spoznaja u formalnoj edukaciji djece. Radi se o inovativnoj metodi učenja koja se temelji na razvoju prirodnih sposobnosti djece. Ovaj sistem potiče kreativnost, maštu, pamćenje i druge kognitivne funkcije, čime se postižu bolji rezultati u učenju. NTC sustav učenja stavlja naglasak, ne na učenju napamet i reprodukciji, već na spajanju učenja i pokreta, misaonim klasifikacijama i serijacijama, asocijacijama. U doba kada se djece sve manje kreću, kada sve više vremena provode pred ekranima sve to je od izuzetne važnosti.
Dr. Rajović nije samo teoretizirao, već je pokazao kako se NTC metode mogu uspješno primijeniti u svakodnevnom radu s djecom. Seminar je bio dinamičan i interaktivan, što je omogućilo sudionicima da aktivno sudjeluju i postavljaju pitanja. Osim što su učili i nasmijali su se, ali i zabrinuli zbog podataka koje je dr. Rajović iznio, a vezane su uz razvojne teškoće današanje djece, ne samo kod nas već u cijelom svijetu.
Dotakao se, među ostalim, priča o važnosti kontrasta za poticanje razvoja mozga od prvih dana života. Vježbe koje smo radili bavile su se asocijativnim učenjem koje prema dr. Rajoviću, najviše odgovara našem mozgu i koje aktivira cijeli mozak. Npr. morali smo u minuti naučiti napamet deset država koje su bile na popisu: Rumunjska, Njemačka, Italija, Francuska, Finska, Švicarska, Irska, Egipat, Brazil i Slovačka. Dr. Rajović na kraju je dao primjer kako na asocijacijama zapamtiti ovakav popis. Zatim, dr. Rajović nam je dao primjere za razvijanje funkcionalnog znanja, a zadatak je glasio, otprilike, ovako:
Što je kad stoji uvijek mokro, a kad ide suši se? Iskreno, malo se duže razmišljalo. Riječ je o sidru.
Iduća je igra bila povezivanje informacija primjerice: Nabrojati zemlje koje u sebi imaju naziv biljke ili životinje Luksemburg, Njemačka… Cilj je igre ne pisati, već pronaći negdje u vlastitim mislima ovakve primjere. Ovo je odlična tjelovježba za asocijativne točke u mozgu.
Iduća igra bila je poticanje operativnosti u mislima, a zadatak je bio pronaći naziv životinje ili biljke u rečenici: Tko mi šuška na tavanu? Što muči malu kuharicu? Lako je kad čitate. No, probajte u glavi smisliti ovakvih nekoliko primjera. Mozak se itekako razgibao kada smo igrali ove igre bez olovke i papira, što je i smisao ovakvog igranja za razvoj mozga. Pričali smo i o nelogičnim pričama i kako one pomažu kod pamćenja. Imali smo zadatak od tri pojma složiti priču koja bi se mogla nacrtati. Dr. Rajović nije zaboravio niti disciplinu pa nam je i to pokazao na konkretnom primjeru te smo na vlastitoj koži mogli osjetiti kako se vratiti u fokus, kako slušati i komunicirati. Pričali smo o ranoj stimulaciji i koliko je ona bitna za razvoj vještina. Dotakli smo se i trkača Usaina Bolta i onoga što je njemi omogućilo da postignu vrhunske rezultate. Objasnio je, prema NTC-u neke od najvažnijih aktivnosti kao što su: rotacija, ravnoteža, vježbanje stopala, vježbanje vida, korištenje svih deset prstiju, govor te misaone klasifikacije, serijacije i asocijacije.
Inspirativnim predavanjem potaknuo je nazočne da promišljaju izvan okvira i da se usredotoče na razvoj svih potencijala svojih učenika odnosno djece.
Seminar je bio izvrsna prilika za razmjenu iskustava i stvaranje novih profesionalnih kontakata.
Sudionici seminara bili su oduševljeni znanjem i energijom dr. Rajovića. Istaknuli su kako su dobili mnoge nove ideje i motivaciju za daljnji profesionalni razvoj i rad s djecom/učenicima.
Nadamo se da će slični seminari postati redovita praksa u Bjelovaru i drugim gradovima. Ulaganje u stručno usavršavanje pedagoških radnika je ključno za poboljšanje kvalitete obrazovanja i stvaranje bolje budućnosti za našu djecu.
Svjetski dan učitelja održava se svake godine 5. listopada u čast svih učitelja diljem svijeta. To je dan kada se slavi način na koji učitelji transformiraju obrazovanje. Dan za promišljanje o podršci koja je potrebna učiteljima kako bi u potpunosti iskoristili svoj talent i zvanje. To je i dan kada se preispituje budućnost profesije na globalnoj razini.
Svjetski dan učitelja obilježava se od 1994. u partnerstvu s Međunarodnom organizacijom rada (ILO), UNICEF-om i Education International (EI). Izabrani datum, 5. listopada, obilježava obljetnicu usvajanja Preporuke ILO-a/UNESCO-a iz 1966. o statusu nastavnika. Ova Preporuka je postavila parametre u vezi s pravima i odgovornostima nastavnika, te standarde za njihovu početnu pripremu i daljnje obrazovanje, zapošljavanje te uvjete poučavanja i učenja. Preporuka o statusu nastavnog osoblja u visokom obrazovanju usvojena je 1997. godine kako bi dopunila Preporuku iz 1966. godine pokrivajući nastavno osoblje u visokom obrazovanju.
Vrednovanje glasova učitelja: prema novom društvenom ugovoru za obrazovanje
Naš je svijet ušao u razdoblje dramatičnih izazova i promjena. Jučerašnji obrazovni sustav to neće smanjiti. Sada, više nego ikad, moramo krenuti prema društvima koja uče. Ljudi posvuda trebaju visokokvalitetne vještine, znanje i obrazovanje. Iznad svega, trebaju im najbolji mogući učitelji .
– António Guterres, glavni tajnik Ujedinjenih naroda, 26. veljače 2024.
Učitelji igraju ključnu ulogu u oblikovanju budućnosti njegujući učenike i potičući obrazovni napredak. Kako bi se u potpunosti iskoristio njihov potencijal, ključno je da se njihov glas čuje i cijeni u procesima donošenja odluka koje utječu na njihovu profesiju.
Ovogodišnji Svjetski dan učitelja naglašava potrebu za rješavanjem sustavnih izazova s kojima se učitelji suočavaju i uspostavljanjem inkluzivnijeg dijaloga o njihovoj ulozi u obrazovanju. Stoga je tema obilježavanja za 2024.: “Vrednovanje glasova nastavnika: prema novom društvenom ugovoru za obrazovanje”. Ovogodišnja tema naglašava ključnu ulogu koju učitelji imaju u oblikovanju budućnosti obrazovanja i hitnu potrebu da se njihova gledišta ugrade u obrazovnu politiku i procese donošenja odluka.
Izvješće UN-a iz veljače 2024. poziva na hitnu akciju za “oblikovanje jače, održivije budućnosti”, za izgradnju održivijeg i socijalno pravednijeg svijeta.
Izvješće naglašava ozbiljan i opasan problem nedostatka nastavnika. Procjenjuje se da diljem svijeta nedostaje 44 milijuna nastavnika. Taj nedostatak povezan je s niskim statusom i lošim uvjetima rada nastavnika, te nedovoljnim mogućnostima stručnog usavršavanja. Problem je evidentan i u bogatim zemljama poput SAD-a i Australije.
Nedostatku nastavnika zabrinjavajući scenarij u obrazovanju stvaraju i sveprisutna globalna stagnacija ili pad obrazovne uspješnosti, posljedice i utjecaj COVID-19, tehnološko okruženje koje se brzo mijenja te rastući sukobi i klimatske krize.
Kako bi se uhvatilo u koštac s ovim složenim i međusobno povezanim problemima, izvješće zagovara preoblikovanje društvenih percepcija nastavnika i transformaciju njihovih uloga kako bi se stvorilo bolje obrazovanje za sve. Ističe se hitna potreba za promjenom načina razmišljanja, vodstva i načina na koji se odnosimo prema učiteljima.
Preporuke UN-ovog izvješća
Izvješće daje 59 preporuka. Izgledaju jednostavno, ali je njihova implementacija izazov. Vrijednost ovih preporuka leži u njihovoj jasnoj artikulaciji vrijednosti i načela, prepoznajući središnju i ključnu ulogu učitelja u jačanju društva.
3. Promicati jednakosti, raznolikosti i uključenost
Politike jednakosti i raznolikosti: Razviti i implementirati.
Poticaji za učitelje: Osobito u ruralnim i teškim uvjetima.
Podrška u kriznim područjima: Razvijanje politike za nastavnike u tim područjima.
Integriranje nastavnika izbjeglica: Njihova lakša integracija u zajednice domaćina.
4. Obrazovanje za održivi razvoj
Obrazovanje o održivosti: Integracija u nastavne planove i programe.
Globalno građanstvo i ljudska prava: obuka nastavnika u skladu s tim.
Otpornost na klimu: Razvijanje strategija prilagodbe.
5. Poticati dostojanstveni rad u nastavi
Sigurno zaposlenje: poštene plaće i rodna jednakost u plaćama.
Potporni uvjeti: Promicanje politike dobrobiti i mentalnog zdravlja.
Smanjivanje nenastavnih zadataka: Uključivanje pomoćnika u nastavi.
6. Njegovati vodstvo i tehnologije obrazovanja usmjerene na čovjeka
Suradničko vodstvo: zapošljavanje i zadržavanje.
Raznolikost u vodstvu: Promoviranje unutar škola.
Integriranje tehnologije: Pedagoški za aktivno učenje.
Autonomija i privatnost: Sigurno korištenje tehnologije.
Učinkovita obuka: za učinkovito korištenje tehnologije.
Svaka država trebala bi procijeniti svoj obrazovni sustav u odnosu na ove preporuke i poduzeti djelotvorne korake za podršku učiteljima i poboljšanje obrazovanja.
“Što je grad? Već je znameniti William Shakespeare, engleski književnik čija su djela najizvođenija na svjetskim pozornicama, na to pitanje odgovorio – to su ljudi! To su pojedinci, nama poznati ili nepoznati, koje možemo susresti primjerice na ulicama našeg grada, u muzeju, arhivu, knjižnici, crkvi, tržnici, lijepo uređenom parku ili kafiću, bilo da su u gradu rođeni, bilo da su u njemu našli, iz različitih razloga, svoje mjesto boravišta i osiguravanje egzistencije. I svi smo danas ovdje, u suvremenosti, svatko sa svojom ulogom. Koju ulogu odaberemo i kako je odigramo na pozornici života, osigurat će nam određeno povijesno mjesto. Vrijedno nam se stoga upitati: Što smo (u)činili i kako će nas pamtiti?” (Vladimir Strugar)
Grad su ljudi, znanstveno-stručni skup u sklopu kulturne, zabavne i turističke manifestacije Terezijane održan je ove godine, ovaj put u organizaciji Ogranka HPKZ-a Bjelovar.
Akademijin Zavod za znanstvenoistraživački i umjetnički rad u Bjelovaru odnosno prof. dr. sc. Vladimir Strugar 2021. godine predstavio je ideju o potrebi održavanja programa s nazivom Grad su ljudi. Tako je Terezijana dobila novi znanstveno-stručni sadržaj.
Ovogodišnji znanstveno-stručni skup Grad su ljudi održan je 14. lipnja 2024. godine u Gradskom muzeju Bjelovar. Uz Ogranak HPKZ-a suorganizatori su bili Državni arhiv u Bjelovaru, Narodna knjižnica “Petar Preradović” Bjelovar, Ogranak Matice hrvatske u Bjelovaru te Gradski muzej Bjelovar, a uz podršku Grada Bjelovara i Bjelovarsko-bilogorske županije.
Program: Otvorenje skupa 10,00– 10,30 – Prigodni glazbeni program – Vokalni sastav Ogranka Matice hrvatske u Bjelovar (Ruža Milić, Vedran i Tomislav Milić i Tatjana Matković Cinek) – Pozdravne riječi organizatora – Ornela Malogorski Izlaganja (10,30 – 11,30) – Profesor Dragutin Grganić – Dubravka Grganić Rožman, prof., mr. sc. Zorka Renić, Valerija Turk Presečki, prof. (10,30 – 10,50) – Eduard Špoljar, pedagog, književnik i kazališni redatelj – Mladen Medar, dipl. arheo. i dipl. pov. umj. (10,50 – 11,10) – Karla Kolesarić- zaboravljena književnica i humanitarka – Slavica Trgovac Martan (11,10 do 11,30) Stanka (11,30 – 11,50) Izlaganja (11,50 do 12,30) – Bjelovarski gradski načelnik Dražen Kvaternik (1932. – 1935.) – od šestosiječanjskog režima do bazena „Draženovac“ – dr. sc. Željko Karaula (11,50 – 12,10) – O životu i radu Vladimira Grdinića – mr. sc. Željka Barlović Ferenčak (12,10 – 12,30)
Na kraju su pedagoginja Iva Štrkalj i učenica predstavile projekt Priča o gradu koju se provodio u Turističko-ugostiteljskoj i prehrambenoj školi Bjelovar.
Program je vodila Ivana Blažeković iz Narodne knjižnice “Petar Preradović” Bjelovar.
Posebna nam je čast bila što nam se pridružio i profesor Vladimir Grdinić čiji je život i bogati rad predstavljen tijekom predavanja.
Puna dvorana Gradskog muzeja ukazala je na važnost ovakvih skupova te je poticaj za neka nova istraživanja o ljudima koju su dali svoj doprinos razvoju grada.
Hvala svima koji su pomogli u organizaciji i koju su s nama uživali u pričama o zanimljiivim i vrijednim ljudima našega grada.
Kliofest u Bjelovaru, sedmi po redu festival povijesti u našem gradu, održan je 10. svibnja 2024. godine pod nazivom: PRINOS PROUČAVANJU ŽIVOTA I DJELA ZNAČAJNIH OSOBA U HRVATSKOJ OPĆOJ POVIJESTI.
Organizaciju je ove godine preuzeo Ogranak HPKZ-a Bjelovaru u suradnji s Državnim arhivom u Bjelovaru, Ogrankom Matice hrvatske u Bjelovaru i Županijskim stručnim vijećima učitelja i nastavnika povijesti Bjelovarsko-bilogorske županije. Podršku su dali Grad Bjelovar i Bjelovarsko-bilogorska županija.
Zahvaljujući dobroj organizaciji i zanimljivim temama dvorana Veleučilišta u Bjelovaru bila je puna. Stotinjak nazočnih svjedoči o interesu za ovakve skupove.
Skup je vodila predsjednica Ogranka HPKZ-a Bjelovar Ornela Malogorski koja je u uvodnom izlaganju pozdravila nazočne, istaknula važnost Kliofesta kao festivala povijesti te zaslugu prof. dr. sc. Vladimira Strugara i HAZU – Zavoda za znanstvenoistraživački i umjetnički rad u Bjelovaru koji je proteklih godina, redovito od 2018. godine organizirao Kliofest u Bjelovaru. Zahvalila je i djelatnici Zavoda Sandri Kljajić koja je sudjelovala u pripremi ovog programa.
Nazočnima se obratila i Andrea Prugovečki Klepac, pročelnica Upravnog odjela za društvene djelatnosti i obrazovanje u našoj županiji, zatim predsjednik Ogranka Matice hrvatske u Bjelovaru Vedran Milić te ravnateljica Državnog arhiva u Bjelovaru Martina Krivić Lekić koja je pozvala sve nazočne na suradnju s Arhivom.
Vokalni sastav Ogranka Matice hrvatske u Bjelovaru obogatio je ovaj stručno-znanstveni skup glazbom. U sastavu pjevaju Ruža Milić, Tatjana Matijević Cinek i Vedran Milić te su nakon himne izveli pjesmu Ranjeni grad koju je napisao Duško Lončar koji na žalost više nije s nama, a pjesmu je uglazbila Ruža Milić. Izveli su i pjesmu San koju je napisala Zvjezdana Čagalj, a također uglazbila Ruža Milić. Bio je to odličan uvod u stručno-znanstveni skup oplemenjen glazbom.
Održana su predavanja:
prof. prim. dr. sc. Dubravko Habek: Liječnici Židovi u Bjelovarskoj bolnici Iva Ban, prof., Dubravka Grganić Rožman, prof., mr. sc. Zorka Renić, Valerija Turk Presečki, prof. i učenici Medicinske škole Bjelovar: Priče iz medicinskih arhiva
Učenici Medicinske škole Bjelovar koji su izlagali i sudjelovali u istraživačkom radu: Ivana Deželić, Karla Knežević, Anamarija Jelenčić, Ivan Cesarec, Šimun Holiček, Dorja Martan, Aleksandra Šamić, Roko Šešet Fran Vranjić, Katja Oreč, Marija Filić, Lucia Žalac, Lana Ravenščak, Marko Dominković, Danijel Bajsić, Ana Jurišić, Luka Vinković, Sara Špoljar i Ana Perković.
Tatjana Ružić, Državni arhiv u Bjelovaru: Arhivi i tragovi migracija – priče obitelji Dočkal i Uhlir
Predstavljanje knjige – dr. sc. Željko Karaula: Židovi u Bjelovaru od doseljenja do Holokausta.
Tijek stručno- znanstvenog skupa gosti su u predvorju mogli pogledati izdanja Državnog arhiva u Bjelovaru i Ogranka Matice hrvatske u Bjelovaru.
Ponosni smo na organizaciju ovog lijepog i vrijednog skupa.
Ove godine Ogranak HPKZ-a Bjelovar organizator je stručno-znanstvenog skupa Kliofest u Bjelovaru
10. svibnja 2024. godine s početkom u 12 sati u Veleučilištu u Bjelovaru, dvorana I, A. B. Šimića 1.
Očekivano trajanje: 3 sata
PRINOS PROUČAVANJU ŽIVOTA I DJELA ZNAČAJNIH OSOBA U HRVATSKOJ OPĆOJ POVIJESTI
Glazbeni program Vokalni sastav Ogranka Matice hrvatske
Predavanja(trajanje: 1,5 sat)
Liječnici Židovi u Bjelovarskoj bolnici – prof. prim. dr. sc. Dubravko Habek
Priče iz medicinskih arhiva – Iva Ban, prof., Dubravka Grganić Rožman, prof., mr. sc. Zorka Renić, Valerija Turk Presečki, prof.
Arhiv i tragovi migracija – priče obitelji Dočkal i Uhlir,Tatjana Ružić, Državni arhiv u Bjelovaru
Predstavljanje knjige (trajanje: 30 minuta)
Židovi u Bjelovaru od doseljavanja do Holokausta, autor dr. sc. Željko Karaula
Izložba Izdanja Ogranka Matice hrvatske u Bjelovaru 2015. – 2024.
Izdanja Državnog arhiva u Bjelovaru
Rasprava i informacije (trajanje: 30 minuta)
Organizatori: Državni arhiv u Bjelovaru, Ogranak HPKZ-a Bjelovar, Ogranak Matice hrvatske u Bjelovaru, ŽSV učitelja povijesti u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, ŽSV nastavnika povijesti u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji
Podrška: Grad Bjelovar i Bjelovarsko-bilogorska županija
Tribine, pedagoška večer za građane i pedagoške radnike „Sve naše reforme“ održana je 3. 10. 2019. godine povodom Dana učitelja u Gradskom muzeju Bjelovar. Osvrt na školstvo u Hrvatskoj dali su bivši ministra obrazovanja dr. sc. Vladimir Strugar, umirovljena učiteljica Milada Bradić, umirovljeni ravnatelj Vojislav Kranželić, umirovljeni nastavnik Ljuban Perenčević i umirovljeni ravnatelj Željko Supančić.
SVE NAŠE REFORME… Kako je bilo nekada, što se sve događalo u našim školama, kako naši učitelji gledaju na promjene u obrazovanju i koje su sve promjene prošli? Zanimljivo druženje s bjelovarskim učiteljima i učiteljicama, pedagozima, ravnateljima. Uoči Dana učitelja. Pridružite nam se 3. listopada 2019. u Gradskom muzeju Bjelovar na zanimljivom putovanju kroz školu u različitim vremenima… Koordinatorica programa Ornela Malogorski, a u organizaciji su sudjelovali Marijana Veselski, Dario Malogorski, Zorka Renić i Zdenka Brebrić
Ogranak HPKZ-a Bjelovar organizirao je stručno putovanje u Vojvodinu. Posjetili smo bačke Hrvate u Tavankutu (Tavankut-misto di sunce grli Bačku) i tom prigodom darovali im naša izdanja Biblioteke Stvaralaštvo učitelja te Zavoda za znanstvenoistraživački rad Bjelovar. Obišli smo i Etnosalaš Balažević. Zahvaljujemo gospodinu Ivici Duliću, tajniku KUDa Matija Gubec na dobrodošlici i odličnom domaćinstvu. Posjetili smo i Sombor, Suboticu, Jelen salaš, Palić jezero, Vinariju Zvonko Bogdan, Petrovaradin i Novi Sad. Predavanje o Vojvodini održao je profesor Dario Malogorski. Zahvaljujemo agenciji Molnar travel na odlično organiziranom putovanju i odličnom vodiču i vozaču. Bilo nam je prekrasno i uživali smo u svakom trenutku. A vi, ako idete u Vojvodinu, svakako preporučujemo, posebno Tavankut i Etnosalaš Balažević.
Tko su Elza Rajski, Rudolf Fingerhut, Rudofl Strohal, Nikola Aschenreitera, Ernest D. Kramberger, Josip Jagodić?
Koliko znamo o njima i kako im se Bjelovar može odužiti?
Za neke ste čuli, a za neke možda i niste.
To su jedni od onih koji su dali svoj doprinos razvoju grada Bjelovara u raznim područjima, učitelji, liječnici, vojnici, ali i ravnatelji, sportaši, ilustratori, pisci…
O njima su danas govoril Dubravko Habek, Valerija Turk Presečki, Zorka Renić, Željko Karaula te iz Državnog arhiva Bjelovar Senad Anđulović. Sunčica Markanović i Petra Špoljarić.
Na kraju se obratila i Nives Jagodić, unuka Josipa Jagodića, pravednika među narodima o kojemu smo pogledali film.
U glazbenom dijelu skupa nastupila je učenica Glazbene škole Vatroslava Lisinskog Bjelovar Lorena Radičević na violini, a pod mentorstvom Vande Novoselec, prof.
Stručni skup održan je u Gradskom muzeju Bjelovar, pod pokroviteljstvom Grada Bjelovara i u organizaciji HAZU – Zavoda za znanstvenoistraživački i umjetnički rad u Bjelovaru, a u okviru gradske manifestacije Terezijane. Ogranak je suorganizator.
Nazočne je u ime organizatora Zavoda za znanstvenoistraživački i umjetnički rad u Bjelovaru pozdravio prof. dr. sc. Vladimir Strugar, zatim zamjenik gradonačelnika Igor Brajdić, zamjenica župana Tanja Novotny Golubić, ravnateljica Državnog arhiva Bjelovar Martina Krivić Lekić, predstavnica CUK-a Erna Vidaković te predsjednica Ogranka HPKZ-a Bjelovar Ornela Malogorski.
Ako se i vi bavite istraživanjem povijesti i ljudi koji su obilježili život Bjelovara svakako se javite!
Zanimljivim i inspirativnim predavanjima obilježen je ovogodišnji festival povijesti KLIOFEST u Bjelovaru.
Radi se o godišnjoj manifestaciji posvećenoj popularizaciji povijesti i srodnih struka. Prvi Kliofest održan je u Zagrebu 2014. godine. Festival je nazvan prema muzi Klio, grčkoj boginji zaštitnici povijesti, onoj koja je u drevno doba nadahnjivala pjesnike junačkih eposa.
Kliofest se u Bjelovaru održava od 2018. godine u organizaciju Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti – Zavoda za znanstvenoistraživački i umjetnički rad u Bjelovaru. Ove godine održan je u suradnji s Gradom Bjelovarom, Bjelovarsko-bilogorskom županijom, Državnim arhivom Bjelovara i Ogrankom HPKZ-a Bjelovar, a domaćin je bila Komercijalna i trgovačka škola Bjelovar. Kliofest je obilježio stručni skup posvećen temama iz povijesti i održan je u srednjoškolskoj knjižnici 19. 5. 2023.
Sjajni predavači/predavačice itekako su potaknuli na promišljanje o važnosti istraživanja povijesti i povijesnih tema, a prof. dr. sc. Vladimir Strugar u uvodnoj je riječi, u ime organizatora, istaknuo značaj ovakvih tema i skupova.
Jedan od naših najmlađih doktora znanosti dr. sc. Marin Sabolović održao je poučno predavanje pod nazivom “Hrvatska – put prema teritorijalnoj cjelovitosti”. Problematizirajući tematiku s političke, vojne, geografske ili društvene razine oslobađanja Hrvatske – od razvoja pojedinih postrojbi Hrvatske vojske do oslobađanja okupiranih područja u operaciji Oluja do prikaza političkih pregovora u to vrijeme istaknuo je važnost daljnjih istraživanja kako bi se dobila cjelovita slika hrvatskog puta prema teritorijalnoj cjelovitosti.
Zanimljivo predavanje o učiteljima kao sakupljačima i zapisivačima etnografske građe u vremenskom razdoblju od 1897. do 1954. godine održala je ravnateljica Državnog arhiva Bjelovar Martina Krivić Lekić, dipl. pov. i etnolog, arhivist, a koje je pripremila s doc. dr.sc. Danijelom Birt Katić sa Sveučilišta u Zadru s kojom sudjeluje u znanstveno-istraživačkom projektu UČeka. Ovom prilikom saznali smo više o zapisima pisanih perom učitelja Stjepana Augusta iz Blagorodovca pored Daruvara (OŠ Dežanovac) koji je živio u vrijeme Banovine Hrvatske. Zapisi tematiziraju seosku svakodnevicu, opisan je položaj sela, odnos prema obrazovanju i domovini, ali i obiteljski život i običaji, stanovnici i sl. U dijelu koji nosi podnaslov „Škola moja – kraljevstvo moje“ učitelj detaljno opisuje nastavu po predmetima, popisuje pjesme koje se pjevaju u školi, opisuje školski vrt, učeničku i učiteljsku knjižnicu. Velik je potencijal ovakvog zapisa jer je zaista malo arhivskoga gradiva koje bi na ovako detaljan način prikazivao život jedne manje lokalne zajednice u prošlosti i zahvalni smo gospođi Martini Krivić Lekić što je s nama podijelila ove spoznaje.
Posebno je vrijedno bilo predstavljanje rada učenika Medicinske škole Bjelovar koji su se bavili istraživanjem jedne od bolesti koja je mijenjala svijet – kolere. Mentorice učenicima u ovom radu bile su mr. sc. Zorka Renić, Valerija Turk Presečki, prof., Iva Ban, prof., Dubravka Grganić Rožman, prof. Vrlo predano i s puno žara odradili su ovaj veliki posao i pokazali se kao pravi istraživači i izlagači.
Učenici izlagači: Kristina Tomić, Hrvoje Tomašek, Hrvoje Taritaš, Nika Sara Devčić, Matea Vohralik, Sara Špoljar, Anita Andrejević, Ana Jurišić, Ana Perković, Luka Vinković, Ana Gegić i Iva Vladić.
Skup je u ime organizatora pozdravio prof. dr. sc. Vladimir Strugar, a moderirala je Ornela Malogorski koja je i ukazala na važnost Kliofesta i kroz kratko izlaganje upoznala s njegovim održavanjem u Bjelovaru
Bila je ovo sjajna prilika da se ponovo podsjetimo da je povijest zaista učiteljica života.
