Kategorija: ŽCCO

Pozivamo vas!

U našem Ogranku uvijek se nešto radi i događa. Razlog više da nam se pridružite. Osjećaji u školi i rad s darovitim učenicima bila je tema današnjeg stručnog skupa koji smo organizirali u suradnji s III. osnovnom školom koja se ovom temom bavi u okviru projekta financiranog od strane MZOM-a.

Veseli nas svaka suradnja i zahvaljujemo ravnateljici Suzani Turković i psihologinji Mirjani Skukan što su nas pozvale na suradnju. Okupilo se 80-ak pedagoških stručnjaka, a predavanja su održali prof. dr. sc. Vladimir Strugar i psihologinja Ksenija Ranogajac Benaković iz udruge Vjetar u leđa te su se na rad s darovitima osvrnule Mirjana Skukan, Suzana Turković i Ornela Malogorski.

Profesor Strugar podsjetio je na istraživanje koje je sa suradnicima provodio davne 1986. godine te iznio dragocjene spoznaje i iskustva o radu s darovitima. Profesorica Ranogajac Beneković je iznijela niz specifičnosti darovitih učenika te potaknula na rad s njima uz mnoštvo prijedloga i konkretnih materijala za rad. Bilo je inspirativno i poticajno, s puno konkretnih primjera za obogaćivanje rada s darovitima učenicima te razumijevanje njihovih ponašanja, potreba i osjećaja.

Ornela Malogorski

https://www.facebook.com/plugins/post.php?href=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2FHPKZBjelovar%2Fposts%2Fpfbid032u6PpmufnQRjuJqJcLR1g8NSEvUeE7UuMznR42WsS44RVYB6aEGcuG5o9by6Hz9tl&show_text=true&width=500

Prijave su moguće do popune mjesta (60) putem poveznice

Stručni skup Osjećaji u školi izazvao je veliki interes pedagoških djelatnika/ca. Sonja Jarebica podijelila je puno životnih iskustava u radu s djecom i mladima, ali i odraslima, potaknula na brigu o emocijama i to kroz brojne konkretne primjere. Podsjetila nas je koliko je važno da se učenici osjećaju sigurno i podržano u školskom okruženju kako bi mogli razvijati emocionalnu inteligenciju i učinkovito se nositi s različitim osjećajima te samom time biti uspješniji i zadovoljniji u životu općenito.

Skup je održan u Veleučilištu u Bjelovaru 27. 3. 2025. u organizaciji III. osnovna škola Bjelovar i Ogranka HPKZ-a Bjelovar te uz podršku Veleučilište u Bjelovaru. Za organizaciju su bile zadužene Mirjana Skukan, psihologinja u III. osnovnoj školi Bjelovar, ravnateljica iste škole Suzana Turković i Ornela Malogorski u ime Ogranka HPKZ-a te su na početku održale nekoliko uvodnih riječi o važnosti edukacije stručnjaka i preventivnim programima u školi Svojim dolaskom počastila nas je dekanica VUB-a Tatjana Badrov.

Stručni skup Osjećaji u školi – 1, dio izazvao je veliki interes pedagoških djelatnika/ca. Sonja Jarebica podijelila je puno životnih iskustava u radu s djecom i mladima, ali i odraslima, potaknula na brigu o emocijama i to kroz brojne konkretne primjere. Podsjetila nas je koliko je važno da se učenici osjećaju sigurno i podržano u školskom okruženju kako bi mogli razvijati emocionalnu inteligenciju i učinkovito se nositi s različitim osjećajima te samom time biti uspješniji i zadovoljniji u životu općenito.

Skup je održan u Veleučilištu u Bjelovaru 27. 3. 2025. u organizaciji III. osnovna škola Bjelovar I Ogranka HPKZ-a Bjelovar te uz podršku Veleučilište u Bjelovaru. Za organizaciju su bile zadužene Mirjana Skukan, psihologinja u III. osnovnoj školi Bjelovar, ravnateljica iste škole Suzana Turković i Ornela Malogorski u ime Ogranka HPKZ-a. te su na početku održale nekoliko uvodnih riječi kao i izlaganje o važnosti preventivnih programa. Svojim dolaskom počastila nas je dekanica VUB-a Tatjana Badrov.

16. siječnja 2025. održali smo odličan četverosatni stručni skup na temu rada s darovitom djecom i učenicima u našim vrtićima i školom. U online okruženju gdje se okupilo stotinjak kolegica i kolega iz cijele Hrvatske slušali smo predavanja prof. emerite Majde Rijavec, pedagoginja dr. sc. Zdenke Brebrić i Ornela Malogorski, prof., psihologinja Mirele Ileković, univ. spec. psih. sav. i Mirjane Skukan, prof, te odgojiteljice Anite Grunhut. Hvala svima na sudjelovanju i odličnim evaluacijama koje možete i ovdje pročitati. Edukaciju su organizirali ŽSV za Građanski odgoj i obrazovanje i srodne međupredmetne teme čije je sjedište u Komercijalna i trgovačka škola Bjelovar te Ogranak HPKZ- a Bjelovar.

Voditeljica skupa je bila Ornela Malogorski, prof.

Teme i predavačice:

Daroviti u fokusu, Ornela Malogorski, prof.

Daroviti i škola, prof. emerita Majda Rijavec

 Jesmo li spremni? – izazovi rada s darovitima  i primjer modela rada u osnovnoj školi, dr. sc. Zdenka Brebrić i Mirela Ileković, univ, spec, psih. sav.

 Poticanje razvoja rane darovitosti  u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju – iskustva iz prakse, Mirjana Skukan, prof. psihologije i Anita  Grünhut, odgojiteljica

Evaluacija skupa:

Sve je bilo odlično. Hvala za sjajan skup. Jedna od najboljih.

Vrlo korisne teme skupa.

Odličan skup, itekako potreban

Uvijek bez greške organizirana predavanja, u kojima je naglasak na kvaliteti a ne kvantiteti.

Beskrajno zahvalna za ovaj divni stručni skup.

Odlična predavanja!

Potrebno je više edukacija o darovitima i radu s darovitom djecom.

Izlaganja su bila izvrsna, poticajna i svrhovita.

Izvrstan stručni skup, zanimljiva tema i odlični predavači. Izvrsni primjeri prakse.

Vrlo zanimljiva tema, predavači odlično pripremljeni.

Hvala organizatorima i predavačicama na svemu, bilo je zaista izvrsno! Korisno, informativno i stimulativno!

Izvrstan stručni skup, izvrsne predavačice!!!

Izvrstan skup s vrlo zanimljivom i uvijek aktualnom temom. Predavači stručni i izvrsno pripremljeni. Hvala!

Budite i dalje ovako aktualni, primjereni i poučni.

Hvala dobrim ljudima koji s toliko entuzijazma BESPLATNO ulažu svoje znanje, vrijeme i energiju za razvoj potencijala darovite djece. Sramota da vlasti (na svim razinama) nemaju dovoljno sluha za toliki trud i rad.

Organizacija stručnog skupa bila je vrlo kvalitetna. Sve pohvale za trud i angažman, veselim se budućim skupovima! Odlični predavači…

Smatram da je ovaj stručni skup trebao biti održan u živo

Svaka čast na uvijek zanimljivoj temi, organizaciji, pozvanim stručnjacima

Sve pohvale za rad, trud i dijeljenje i prenošenje znanja i prakse.

Često se u zbornicama susrećemo s rečenicom: „Inteligentan je, sposoban, a problematičan.“ Ali tu staje priča. Ovo je vrlo važna i aktualna tema, ali i tema s margine obrazovanja o kojoj se, nažalost, ne govori u zbornicama zbog ostalih izazova s kojima se svakodnevno susrećemo i zamaramo. Darovitost je tema izuzetne važnosti jer zahtijeva bolju prepoznatljivost i sustavnu podršku u obrazovanju i širem društvu. Vidi se i da postoji potreba za edukacijom učitelja o prepoznavanju darovitih učenika što je ključno za rano otkrivanje potencijala. Moramo se educirati da bismo lakše mogli surađivati s psiholozima i pedagozima u našim školama. Zato je ovaj stručni skup vrijedan. Ovakvi skupovi, zajedno s dodatnim programima stručnog usavršavanja, ključni su za podizanje svijesti i poticanje kvalitetnog rada sa svim učenicima. Hvala na stručnom i praktičnom pristupu temi.

Više primjera dobre prakse

Svaka pohvala za temu i rad s učenicima koji to najviše i zaslužuju.

Sve pohvale za odabir teme i predavača.

Sva predavanja bila su izuzetno zanimljiva i korisna. Hvala.

Sve je bilo izvrsno i jako lijepo organizirano. Pohvala svim predavačicama.

Velika hvala na ovakvoj cjelovitoj edukaciji, punoj praktičnim primjera i prijedlozima dobre prakse! Učiteljica sam njemačkog jezika i zaista nam nedostaje tako nešto.

Stručni skup OD VRTIĆA DO ŠKOLE: DAROVITOST U FOKUSU u suradnji Ogranka i ŽSV-a za Građanski odgoj i obrazovanje održat će se online (ZOOM) 16. siječnja 2025. s početkom u 16 sati.

Prijave su moguće na ettaedu do 14. siječnja ili do popune mjesta

Teme:

Inkluzivna škola, Ornela Malogorski
Daroviti u školi, Majda Rijavec
Jesmo li spremni? – Izazovi rada s darovitima i primjer modela rada u osnovnoj školi, Zdenka Brebrić i Mirela Ileković
Poticanje razvoja rane darovitosti u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju – iskustva iz prakse, Mirjana Skukan i Anita Grünhut

Posjet prof. dr. Ranka Rajovića, renomiranog stručnjaka za razvoj kognitivnih sposobnosti, svakako je bio događaj za pamćenje. Njegova trosatna radionica, temeljena na NTC sistemu, pružila je brojne vrijedne uvide i praktične savjete za poboljšanje nastavnog procesa.

 Seminar je održan 8. 11. 2024. u organizaciji Ogranka HPKZ-a Bjelovar, a okupio je stotinjak pedagoških radnika i građana.

Imali smo priliku čuti više o NTC sustavu učenja (Nikola Tesla centar) koji se temelji na ideji da se pokaže značaj i nužnost povećanja udjela neurofizioloških spoznaja u formalnoj edukaciji djece. Radi se o  inovativnoj metodi učenja koja se temelji na razvoju prirodnih sposobnosti djece. Ovaj sistem potiče kreativnost, maštu, pamćenje i druge kognitivne funkcije, čime se postižu bolji rezultati u učenju. NTC sustav učenja stavlja naglasak, ne na učenju napamet i reprodukciji, već na spajanju učenja i pokreta, misaonim klasifikacijama i serijacijama, asocijacijama. U doba kada se djece sve manje kreću, kada sve više vremena provode pred ekranima sve to je od izuzetne važnosti.

Dr. Rajović nije samo teoretizirao, već je pokazao kako se NTC metode mogu uspješno primijeniti u svakodnevnom radu s djecom. Seminar je bio dinamičan i interaktivan, što je omogućilo sudionicima da aktivno sudjeluju i postavljaju pitanja. Osim što su učili i nasmijali su se, ali i zabrinuli zbog podataka koje je dr. Rajović iznio, a vezane su uz razvojne teškoće današanje djece, ne samo kod nas već u cijelom svijetu.

Dotakao se, među ostalim, priča o važnosti kontrasta za poticanje razvoja mozga od prvih dana života. Vježbe koje smo radili bavile su se asocijativnim učenjem koje prema dr. Rajoviću, najviše odgovara našem mozgu  i koje aktivira cijeli mozak. Npr. morali smo u minuti naučiti napamet  deset država koje su bile na popisu: Rumunjska, Njemačka, Italija, Francuska, Finska, Švicarska, Irska, Egipat, Brazil i Slovačka. Dr. Rajović na kraju je dao primjer kako na asocijacijama zapamtiti ovakav popis. Zatim, dr. Rajović nam je dao primjere za razvijanje funkcionalnog znanja, a zadatak je glasio, otprilike, ovako:

Što je kad stoji uvijek mokro, a kad ide suši se? Iskreno, malo se duže razmišljalo. Riječ je o sidru.

Iduća je igra bila povezivanje informacija primjerice: Nabrojati zemlje koje u sebi imaju naziv biljke ili životinje Luksemburg, Njemačka… Cilj je igre ne pisati, već pronaći negdje u vlastitim mislima ovakve primjere. Ovo je odlična tjelovježba za asocijativne točke u mozgu.

Iduća igra bila je  poticanje operativnosti u mislima, a zadatak je bio pronaći naziv životinje ili biljke u rečenici:  Tko mi šuška na tavanu? Što muči malu kuharicu? Lako je kad čitate. No, probajte u glavi smisliti ovakvih nekoliko primjera. Mozak se itekako razgibao kada smo igrali ove igre bez olovke i papira, što je i smisao ovakvog igranja za razvoj mozga.  Pričali smo i o nelogičnim pričama i kako one pomažu kod pamćenja. Imali smo zadatak od tri pojma složiti priču koja bi se mogla nacrtati.  Dr. Rajović nije zaboravio niti disciplinu pa nam je i to pokazao na konkretnom primjeru te smo na vlastitoj koži mogli osjetiti kako se vratiti u fokus, kako slušati i komunicirati. Pričali smo o ranoj stimulaciji i koliko je ona bitna za razvoj vještina. Dotakli smo se i trkača Usaina Bolta i onoga što je njemi omogućilo da postignu vrhunske rezultate. Objasnio je, prema NTC-u neke od najvažnijih aktivnosti  kao što su: rotacija, ravnoteža, vježbanje stopala, vježbanje vida, korištenje svih deset prstiju, govor te misaone klasifikacije, serijacije i asocijacije.

Inspirativnim predavanjem  potaknuo je nazočne da promišljaju izvan okvira i da se usredotoče na razvoj svih potencijala svojih učenika odnosno djece.

Seminar je bio izvrsna prilika za razmjenu iskustava i stvaranje novih profesionalnih kontakata.

Sudionici seminara bili su oduševljeni znanjem i energijom dr. Rajovića. Istaknuli su kako su dobili mnoge nove ideje i motivaciju za daljnji profesionalni razvoj i rad s djecom/učenicima.

Nadamo se da će slični seminari postati redovita praksa u Bjelovaru i drugim gradovima. Ulaganje u stručno usavršavanje pedagoških radnika  je ključno za poboljšanje kvalitete obrazovanja i stvaranje bolje budućnosti za našu djecu.

Više o NTC metodi https://ntchrvatska.com/

Ornela Malogorski, prof.

SRETAN DAN UČITELJA!

Svjetski dan učitelja održava se svake godine 5. listopada u čast svih učitelja diljem svijeta. To je dan kada se slavi način na koji učitelji transformiraju obrazovanje. Dan za promišljanje o podršci koja je potrebna učiteljima kako bi u potpunosti iskoristili svoj talent i zvanje. To je i dan kada se preispituje budućnost profesije na globalnoj razini.  

Svjetski dan učitelja obilježava se od 1994. u partnerstvu s Međunarodnom organizacijom rada (ILO), UNICEF-om i Education International (EI). Izabrani datum, 5. listopada, obilježava obljetnicu usvajanja Preporuke ILO-a/UNESCO-a iz 1966. o statusu nastavnika. Ova Preporuka je postavila parametre u vezi s pravima i odgovornostima nastavnika, te standarde za njihovu početnu pripremu i daljnje obrazovanje, zapošljavanje te uvjete poučavanja i učenja. Preporuka o statusu nastavnog osoblja u visokom obrazovanju usvojena je 1997. godine kako bi dopunila Preporuku iz 1966. godine pokrivajući nastavno osoblje u visokom obrazovanju. 

Vrednovanje glasova učitelja: prema novom društvenom ugovoru za obrazovanje

Naš je svijet ušao u razdoblje dramatičnih izazova i promjena. Jučerašnji obrazovni sustav to neće smanjiti. Sada, više nego ikad, moramo krenuti prema društvima koja uče. Ljudi posvuda trebaju visokokvalitetne vještine, znanje i obrazovanje. Iznad svega, trebaju im najbolji mogući učitelji .

– António Guterres, glavni tajnik Ujedinjenih naroda, 26. veljače 2024.

Učitelji igraju ključnu ulogu u oblikovanju budućnosti njegujući učenike i potičući obrazovni napredak. Kako bi se u potpunosti iskoristio njihov potencijal, ključno je da se njihov glas čuje i cijeni u procesima donošenja odluka koje utječu na njihovu profesiju.

---

Plemenito Lincolnovo pismo učitelju svoga prvog sina

---

Ovogodišnji Svjetski dan učitelja naglašava potrebu za rješavanjem sustavnih izazova s ​​kojima se učitelji suočavaju i uspostavljanjem inkluzivnijeg dijaloga o njihovoj ulozi u obrazovanju. Stoga je tema obilježavanja za 2024.: “Vrednovanje glasova nastavnika: prema novom društvenom ugovoru za obrazovanje”. Ovogodišnja tema naglašava ključnu ulogu koju učitelji imaju u oblikovanju budućnosti obrazovanja i hitnu potrebu da se njihova gledišta ugrade u obrazovnu politiku i procese donošenja odluka.

Učitelji u središtu globalne održivosti

Izvješće UN-a iz veljače 2024. poziva na hitnu akciju za “oblikovanje jače, održivije budućnosti”, za izgradnju održivijeg i socijalno pravednijeg svijeta.

Izvješće naglašava ozbiljan i opasan problem nedostatka nastavnika. Procjenjuje se da diljem svijeta nedostaje 44 milijuna nastavnika. Taj nedostatak povezan je s niskim statusom i lošim uvjetima rada nastavnika, te nedovoljnim mogućnostima stručnog usavršavanja. Problem je evidentan i u bogatim zemljama poput SAD-a i Australije.

Nedostatku nastavnika zabrinjavajući scenarij u obrazovanju stvaraju i sveprisutna globalna stagnacija ili pad obrazovne uspješnosti, posljedice i utjecaj COVID-19, tehnološko okruženje koje se brzo mijenja te rastući sukobi i klimatske krize.

Kako bi se uhvatilo u koštac s ovim složenim i međusobno povezanim problemima, izvješće zagovara preoblikovanje društvenih percepcija nastavnika i transformaciju njihovih uloga kako bi se stvorilo bolje obrazovanje za sve. Ističe se hitna potreba za promjenom načina razmišljanja, vodstva i načina na koji se odnosimo prema učiteljima.

Preporuke UN-ovog izvješća

Izvješće daje 59 preporuka. Izgledaju jednostavno, ali je njihova implementacija izazov. Vrijednost ovih preporuka leži u njihovoj jasnoj artikulaciji vrijednosti i načela, prepoznajući središnju i ključnu ulogu učitelja u jačanju društva.

1. Omogućiti transformaciju učiteljske profesije

• Holistička socijalna podrška: Učitelji trebaju poticajno okruženje.
• Prava na obrazovanje i dostojanstven rad: Vlade bi ih trebale provoditi.
• Raznovrsni putovi učenja: Obrazovni ciljevi trebali bi to promovirati.
• Nacionalna politika za nastavnike: usvojiti kroz dijalog.
• Riješiti nedostatake: Uspostava mehanizama za osiguranje ravnomjernog raspoređivanja.
• Sustavi upravljanja učiteljima: Treba ih implementirati za učinkovitost.

2. Ulagati u učitelje

• Financiranje obrazovanja: Osigurati najmanje 6% BDP-a i 20% državnih rashoda.
• Dugoročno ulaganje: neophodno za održivost.
• Praćenje potrošnje: Osiguranje financijske autonomije.

3. Promicati jednakosti, raznolikosti i uključenost

• Politike jednakosti i raznolikosti: Razviti i implementirati.
• Poticaji za učitelje: Osobito u ruralnim i teškim uvjetima.
• Podrška u kriznim područjima: Razvijanje politike za nastavnike u tim područjima.
• Integriranje nastavnika izbjeglica: Njihova lakša integracija u zajednice domaćina.

4. Obrazovanje za održivi razvoj

• Obrazovanje o održivosti: Integracija u nastavne planove i programe.
• Globalno građanstvo i ljudska prava: obuka nastavnika u skladu s tim.
• Otpornost na klimu: Razvijanje strategija prilagodbe.

5. Poticati dostojanstveni rad u nastavi

• Sigurno zaposlenje: poštene plaće i rodna jednakost u plaćama.
• Potporni uvjeti: Promicanje politike dobrobiti i mentalnog zdravlja.
• Smanjivanje nenastavnih zadataka: Uključivanje pomoćnika u nastavi.

6. Njegovati vodstvo i tehnologije obrazovanja usmjerene na čovjeka

• Suradničko vodstvo: zapošljavanje i zadržavanje.
• Raznolikost u vodstvu: Promoviranje unutar škola.
• Integriranje tehnologije: Pedagoški za aktivno učenje.
• Autonomija i privatnost: Sigurno korištenje tehnologije.
• Učinkovita obuka: za učinkovito korištenje tehnologije.

Svaka država trebala bi procijeniti svoj obrazovni sustav u odnosu na ove preporuke i poduzeti djelotvorne korake za podršku učiteljima i poboljšanje obrazovanja.

(Preuzeto s odgovorno.hr)